Otvoreno je deveto izdanje sajma interijera InDizajn, koji do nedjelje, 27. rujna, u Areni Zagreb okuplja brojne izlagače, arhitekte, dizajnere, domaće kreativce i zaljubljenike u uređenje prostora. Tijekom tri dana posjetitelje očekuju noviteti i inspiracija za dom, stručna predavanja i paneli, dizajnerski Bazar, humanitarna izložba te brojni sadržaji posvećeni suvremenom stanovanju i uređenju interijera.
Program prvog dana bio je posvećen arhitekturi, uz gostovanja istaknutih domaćih i regionalnih imena. Saša Begović iz studija 3LHD govorio je o arhitekturi kao rezultatu promišljanja i prakse, dok su Ante Marić i Lana Petrak iz studija ATELLIOR kroz projekt SIRO otvorili temu suvremenog hospitality dizajna i prostora usmjerenih na wellbeing. Program je zaključen gostovanjem slovenske arhitektice Špele Videčnik, suosnivačice studija OFIS arhitekti, međunarodno prepoznatog po projektima koji istražuju odnos arhitekture, lokalnog konteksta, materijala i održivosti.
Begović se osvrnuo na suvremene izazove struke, održivi razvoj te važnost dijaloga između urbane povijesti i moderne arhitekture. Među istaknutim projektima studija 3LHD posebno se izdvaja zagrebački Park Kneževa – kompleks nastao na prostoru nekadašnjih tvornica Nada Dimić i Penkala. Projekt uspješno spaja stanovanje, poslovne sadržaje i zeleni urbani park, čime je stvorena važna pješačka veza između Branimirove i Ulice Kneza Borne te unesen novi život u sam centar grada.
Također, Begović je predstavio obnovu Hotela Marjan u Splitu. Projekt objedinjuje suvremenu reinterpretaciju izvornog arhitektonskog rješenja Lovre Perkovića, čime je objekt obogaćen novim javnim prostorima i gornjom terasom s impresivnim pogledom na Split. Od ostalih projekata vezanih uz hotelsku arhitekturu, naglasio je nedavno otvoreni Hotel Keight u Opatiji, inspiriran opatijskom baštinom, dinamičnim javnim životom te ambijentima u kojima su povijesno boravili poznati umjetnici. Poseban naglasak stavljen je i na dugogodišnju suradnju s tvrtkom Maistra u Zoni Monte Mulini u Rovinju, čime je uspješno oživljeno dotad zapušteno područje s kojeg se pruža jedan od najljepših pogleda na rovinjsku jezgru.
Na konkretnim primjerima koji uključuju Rimac Campus, Villu Argentinu u Dubrovniku te spomenutu Zonu Monte Mulini, Saša Begović je istaknuo ključnu poruku predavanja: iznimnu važnost očuvanja zelenih površina i integracije gradnje u prirodni okoliš. Suvremena arhitektura, kako navodi, mora služiti i čovjeku i okolišu, stvarajući dugotrajnu vrijednost za širu zajednicu.
Ante Marić i Lana Petrak iz studija ATELLIOR predstavili su izazove stvaranja novog svjetskog hotelskog brenda SIRO, razvijenog u suradnji s prestižnom grupacijom Kerzner International. Kroz fokus na wellbeing i aktivan životni stil, pojasnili su kako se u hospitality sektoru spajaju visoka estetika, operativna logistika i profitabilnost. Budući da se radilo o oblikovanju prvog objekta novog brenda, čiji je prvi hotel u međuvremenu otvoren u Dubaiju, svako rješenje interijera moralo se pažljivo balansirati jer postaje standard za sve buduće lokacije u svijetu.
Posebno su naglasili važnost oblikovanja bezvremenske baze i odabira kvalitetnih materijala koji jamče dugovječnost prostora te omogućuju jednostavnije estetske promjene nakon višegodišnjeg intenzivnog korištenja. Govoreći o funkcionalnosti, istaknuli su da vrhunski dizajn mora voditi računa i o osoblju: promišljeni detalji koji olakšavaju i ubrzavaju svakodnevno održavanje soba izravno utječu na radne uvjete zaposlenika, čiji je wellbeing jednako presudan za konačno, besprijekorno iskustvo svakog gosta.
Špela Videčnik iz studija OFIS arhitekti svoje je izlaganje posvetila suživotu gradnje i prirode te pametnom korištenju kvadrature. Na primjerima stambenih naselja u Ljubljani i Hotela AS pokazala je kako se kroz takozvane „zdrave prostore”, ambijente u kojima se osjećamo zdravo dok u njima boravimo, postiže vrhunska funkcionalnost. Naglasila je da život u manjem objektu može biti jednako ugodan i kvalitetan kao i u većem, a manja unutarnja kvadratura ujedno ostavlja puno više mjesta za vanjsko uređenje i zelenilo.
Povezanost s lokalnom zajednicom i njezinim proizvodima istaknula je na primjeru obnove Hotela Bohinj, gdje su koristili domaće drvo i zaposlili lokalne obrtnike. Dotaknula se i granice između moderne i klasične arhitekture na osjetljivim lokacijama te objasnila da je najvažnije pronaći pravi balans jer minimalni i promišljeni zahvati daju objektu novu funkciju i smisao koji ide puno dalje od same estetike.
Svoj specifičan i suptilan pristup baštini i mikroarhitekturi prikazala je kroz projekte poput Vile “3 shoebox”, creskog svjetionika te višestruko nagrađivanog Boathousea na Bledu. Posebnu pažnju privukla je priča o restauraciji 500 godina starog bunara Na Kvanko sa sačuvanim otiskom krave, čime je zaokružila svoju glavnu poruku: strog inženjering i ograničenja lokacije nisu prepreka, već poticaj za stvaranje arhitekture koja minimalnim zahvatom ostvaruje duboki smisao i čuva autentične uspomene za buduće generacije.
