Jednostavan, prozračan i funkcionalan interijer s prostranom dnevnom zonom, kuhinjom i dnevnim boravkom, odvojenim prostorom za spavanje te dva radna kutka – sve to na 39 četvornih metara!
Jednosobni stanovi preinakom originalnog tlocrta postaju sve češće postaju dvosobni. Tako interijer dobiva odvojen prostor za spavanje. No, kako je rad od kuće sve češći, raste potreba za ubacivanjem i radnog prostora.
U ovom stanu od 30 kvadrata čije uređenje potpisuje arhitektica Natalia Rybakova se našlo mjesta za oba dodatna sadržaja. Pošlo joj je za rukom, pored spavaće sobe, naći mjesta za čak dva radna kutka. To je bio zahtjev vlasnika, mladog para, koji ponekad radi i od kuće.
Vlasnici su dizajnerici donijeli inspiraciju, fotografije interijera u kojima bi im bilo ugodno živjeti. Zajednički nazivnik tim prostorima bio je skandinavski dizajn, što je onda postao i glavni stil ovoga stana. Arhitektica je pažljivo dodala više teksture i boje kako bi dizajn izgledao svježije.
Vlasnici su imali i dodatne želje vezane uz osmišljavanje radnih kutaka: jedan se trebao nalaziti uz prozor zbog prirodnog svjetla budući da vlasnik radi s knjigama, a drugi je trebao biti izoliran kako bi se na njemu moglo nesmetano razgovarati telefonom.
Prvi pisaći stol nalazi se u dnevnoj zonu i kombiniran je sa stolom za blagovanje. Odvojeno radno mjesto “pojelo” bi dragocjeni prostor u dnevnoj sobi, a rad za kuhinjskim stolom pretrpanim knjigama također je nezgodan.
Stoga je arhitektica ove dvije funkcionalno važne stavke spojila u jednu, označivši granicu radnog i blagovaonskog dijela materijalom pulta, a paravan je pomogao vizualno razdvojiti dnevnu sobu i radni kutak.
Druga radna površina nalazi se u spavaćoj sobi koja je zatvorena staklenom pregradom. Soba izgleda vrlo ugodno zbog efekta špilje. Oko kreveta ima vrlo malo prostora za prolaz, ali kod uzglavlja se uspio smjestiti ormar s nišama umjesto noćnih ormarića.
Uz garderobu u spavaćoj sobi, klijenti su tražili prostor za odlaganje u dnevnom boravku, hodniku i kupaonici te dosta veliku kuhinju. Arhitektica je nastojala da sav namještaj za pohranu bude što neupadljiviji.
