Nakon kuhinje, dnevni boravak je prostor u domu u kojem se provodi najviše slobodnog vremena. Boravci su uvijek bili mjesto susreta, druženja, zabave ali i odmora.
Kako su se mijenjale naše navike, tako se i dnevni boravak prilagođavao našim izmjenama i životnim stilovima. HomeAdvisor je napravio odličnu kompilaciju dnevnih boravaka kroz povijest, tako da je napravio inspiracije za dnevne boravke u posljednjih 600 godina.
Koliko se ta prostorija u domu zaista promijenila, pogledajte u videu.
Razdoblje renesanse (1400. – 1600.)
Dolaskom renesanse, dogodilo se buđenje u umjetnosti, a to je naravno utjecalo i na svakodnevni život. Arhitekti tog doba su pronašli nove načine kako ukrasiti interijer, a inspiraciju su pronašli u novootkrivenom osjećaju slobode i humanizma. U Europu stižu utjecaji s drugih kontinenata, posebno iz Azije. Dizajneri su tako utjelovili regal, pun ukrasa u obliku male palače, koji je tada bio jako popularan, dok je inspiracija za turski sag bila slika njemačkog slikara Hansa Holbeina.
Razdoblje baroka (1590. – 1725.)
U novom stilskom razdoblju, mijenjaju se i trendovi. Orijentalni sag više nije u modi, ali je zato došla na red sva ostala moguća raskoš. Dizajneri su koristili javor i mramor da dočaraju dnevnu sobu baroka, a boje su dramatične i senzualne. Kako bi se naglasila moć i bogatstvo.
Rokoko razdoblje (1770.)
Društvena okupljanja u kući bila su sve popularnija, pa su dnevne sobe time dobile na većem značaju. Tako su vlasnici mogli pokazati svoje bogatstvo na elegantniji način, a omiljeni uzorci su bili cvjetni motivi i školjke.
Razdoblje neoklasicizma (1780 – 1880)
Nakon otkrića Pompeja, dizajn se usmjerio na rimsku i grčku arhitekturu. Tako se promijenio i stil dnevnih boravaka – nestao je kič, a u trendu su čišće linije i neutralnije boje.
Pokret “Umjetnost i obrt” (Arts and Crafts, 1860. – 1910.)
Na cijenu je došla i vlastita izrada, a mali obrtnici tako su postali pravi trend. Sam pokret „Umjetnost i obrt“ nastao je kao težnja za obnovom umjetničkog obrta – ideja je bila spojiti kvalitetu materijala i izrade s prirodom. Koristi se masovno drvo, te tople zemljane nijanse.
Razdoblje secesije (1890. – 1920.)
Na početku stoljeća stigla je i nova umjetnost. Namještaj je ekstravagantan i moderan inspiriran japanskom kulturom s kojom su se mnogi Europljani prvi puta susreli krajem 19. stoljeća.
Art Deco (1920. – 1960.)
Nakon minimalizma, uslijedilo je bogato razdoblje uzoraka i grafika zahvaljujući industrijskom dobu. Dizajneri su bili nadahnuti geometrijom, koristili su materijale i simbole drevnih kultura i elemente iz prirode.
Doba Modernizma (1880. – 1940.)
Poput pokreta za umjetnost i obrt, tako i modernizam postaje filozofija. Elegantna dizajnerska rješenja bila su visoko cijenjena, tako sobe postaju ugodne, funkcionalne i pristupačne.
Bauhaus (1919. – 1934.)
Njemačka škola dizajna utjecala je na interijere ovog razdoblja. Bili su vjerni autentičnim materijalima, što znači da nisu sakrili temeljnu strukturu namještaja kako bi ga učinili lijepim.
Pravac iz sredine stoljeća (1930 – danas)
Stil se prilagođava navikama modernih ljudi, tako se miješaju i stilovi. Tu su elementi modernizma, ali i Bauhausa. Koriste se prirodni materijali poput bambusa.
Postmoderna (1978. – danas)
U 80-im godinama prošlog stoljeća sve je bilo u znaku šarenila i neobičnih elemenata s dozom humora. U postmodernoj dnevnoj sobi, svaki komad namještaja priča svoju priču.
Suvremeni dizajn (1980. – danas)
Danas, u našim domovima, kombiniramo stilove i miješamo sve ono što se koristilo u interijerima posljednjih 600 godina. Trendovi se mijenjaju, no danas je još jasnija uloga dnevnog boravka. Naglasak je na udobnosti i komforu.
