Svaki šesti Europljanin živi u “nezdravoj zgradi, svaki deseti u energetskoj oskudici

Nova studija koja dokazuje zapanjujuću korelaciju između loših uvjeta stanovanja i lošeg zdravlja ljudi

Živimo li i radimo u zdravim zgradama? Studija ukazuje na činjenicu da svaki šesti Europljanin živi u „nezdravoj“ zgradi, čime se šanse za oboljenja povećavaju za 66%. Teška odluka – grijanje ili hrana? Svaki deseti Europljanin živi u stanju energetske oskudice, što udvostručava rizik lošeg zdravlja. Zaključci su to „Healthy Home Barometar“/ Barometar zdravih domova – izdanja za 2017. godinu koje je lansirano na konferenciji Healthy Buildings Day u Brusselu. Konferencija je bila posvećena pitanju žive li i rade Europljani u zdravim ili nezdravim zgradama. Barometar zdravih domova 2017 studija je razvijena u suradnji s Navigantovim društvom Ecofys, Fraunhofer IBP i Copenhagen Economics institutima, analizirajući učinke stanovanja na zdravlje ljudi u zemljama diljem Europe, zajedno s povezanim troškovima za čitavu zajednicu te načinima rješavanja problema.

Europljani koji žive u „nezdravim“ zgradama (u kojima se osjete vlaga, događa plijesan i nema dovoljno dnevnog svjetla) imaju veću vjerojatnost (66%) da ukazuju na svoje loše zdravlje te 40% veću vjerojatnost da zaista obole od astme i alergijskih bolesti. Istovremeno, Europljani izloženi energetskoj oskudici, odnosno nisu u stanju održavati svoje domove ugodno toplima tijekom zime i ugodno rashlađenima tijekom ljeta, imaju dvostruko veću vjerojatnost da ukazuju na loše zdravlje i gotovo trostruko veću vjerojatnost da prijave postojanje vlage u svom domu. Osim troškova povezanih s energentima, studija dokazuje da nezdrave zgrade utječu i na povećanje troškova cjelokupnog društva. Ukupni troškovi za europske vlade i društva za samo dvije od mnogih bolesti povezanih s vlažnim životnim uvjetima, astmu i kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, dosežu zapanjujućih 82 milijarde euro godišnje!

Jedno rješenje za modernizaciju postojećih zgrada u Europi su ulaganja u cjelovitu energetsku obnovu i „ozelenjavanje“ prostora u kojima ljudi žive i rade. Energetska učinkovitost u postojećim zgradama te gradnja novih zelenih zgrada dovela bi ne samo do poboljšanih zdravstvenih ishoda za ljude, nižih društvenih troškova i smanjenih emisija CO2, nego bi i postalo katalizator za pozitivnija gospodarstva članica Europske unije. Barometar zdravih domova 2017 dokazao je istovremeno da ispitanici potvrđuju postojanje volje i financijskih sredstava za pokretanje poslova energetske obnove, studija, ali i sudionici konferencije potvrdili su dostupnost znanja, proizvoda, tehnologija i usluga u području energetske učinkovitosti i zelene gradnje, ali je istaknuto da je najveća barijera u željenoj razini potražnje za predmetnim građevinskim radovima upravo neadekvatna i nedostatna komunikacija sa krajnjim korisnicima zgrada. Ovo je samo nekoliko upečatljivih otkrića iz ovogodišnjeg izvještaja. Po prvi put koristeći podatke iz ogromne Eurostat baze podataka Europske komisije, analiza pruža nove dokaze o vezi između stanovanja i zdravlja.

Komentari