Stara kolica za djecu, stroj za šivanje, kutija za municiju, okvir goblena, odbačeni pehar i niz drugih stvari nađenih na smetilištu i otpadu postali su umjetničkim zahvatima prekrasni predmeti za dom s posve novom ulogom…
Na 16. izdanju Festivala ljudskih prava (Human Rights Film Festival) koji se početkom prosinca paralelno održavao u Rijeci i Zagrebu, javnosti se predstavio jedan zanimljiv projekt koji zaslužuje svaku pažnju i iz kojeg možemo punog toga naučiti – prije svega o sebi i svom potrošačkom mentalitetu u kojem stvari koje koristimo u svakodnevnom životu vrlo brzo i vrlo lako odbacujemo i zamjenjujemo novima. Nakon što su mnoge oduševili na Design Districtu ovoga proljeća, projekt RoUm na Festivalu je priredila i interaktivnu izložbu gdje su posjetitelji mogli pogledati njihove proizvode te razgovarati s onima koji su ih stvarali.
Stare odbačene stvari, pronađene uglavnom na smetlištu reciklirane su i pretvorene u rukama umjetnika te mladih Roma u uporabne i ukrasne predmete. Projekt spašavanja otpisanih predmeta, koji su već davno izgubili svoju funkciju i završili na smetlištu pokrenuo je centar RoUm, proizašao iz poduzeća za socijalne inovacije ProPuh kojeg je osnovala Tamara Puhovski.
Novonastalom projektu pridružila se i grupa stručnjaka – Jagoda Novak, Milan Mitrović, Siniša Senad Musić te Romske zajednice Slavonskog Broda, Zagreba i Rijeke, kako i mnogi umjetnici i dizajneri, čiji broj se neprestano povećava.
„U godinu i pol dana od prve testne radionice formirali smo zajednicu koja okuplja 50-ak ljudi i raste te uz radionice izrade predmeta iz drva i metala i tekstila s otpada sada radimo na uključivanju u platformu svih umjetnika u regiji koji se bave upcyclingom“, objašnjava Tamara Puhovski koja je, shvativši važnost iskorištavanja otpada i njegove prenamjene, uvidjela i kako ljudi koji se time kod nas bave, Romi, nisu nigdje vidljivi – i to zbog diskriminacije.
„Mitovi da je za uspjeh dovoljno imati samo dobru ideju i naporan rad zasjenjuju činjenicu da je potrebna i privilegija koju neki u našem društvu nemaju. Smetalo me da u trenutku kada otpad i njegova prenamjena postaje seksi i vrlo unosna, Romi su iz toga izgurani pa sam odlučila pokušati pokrenuti socijalno poduzeće da vidimo možemo li iskoristi predrasudu prema Romima kao onima koji se bave otpadom u njihov socijalni kapital“, ističe voditeljica svoje motive za pokretanje ovog hvalevrijednog projekta koji je u sebi objedinio socijalnu i umjetničku notu, dajući umjetnosti novi smisao, a istovremeno brinući za one koje je društvo zanemarilo te žive na margini.
Vrijednost ovoga projekta svakako je u tome da uključuje romsku zajednicu u društvo, no to nije sve. Svi predmeti RoUm-a imaju certifikat i svoju priču kojom se, kako nam je otkrila Tamara Puhovski, kupca želi vratiti u proces proizvodnje i na još jedan način smanjiti ciklus kupovanja i bacanja. Puhovski ističe kako ju je tijekom rada oduševila razina društvene svijesti, entuzijazma, volonterstva i kreativnosti s kojom su dizajneri i umjetnici pristupili ovom projektu i inkluzivnom dizajnu.
Ništa manje oduševljenja ne pobuđuju ni kupci i priče koje nastaju iz interakcije s njima, ponajviše i zbog želje ljudi da popričaju s njima o onome što rade. Svi oni koji bi rado neki od proizvoda imali u svome domu, mogu to učiniti online kupnjom na stranici RoUma na Facebooku. Uz predmet ćete dobiti certifikat, račun ali i kratku priču o svakom predmetu i njegovu nastanku.
